Demokratska stranka žena

“ŽENE MOGU ZAJEDNO”

DEMOKRATSKA STRANKA ŽENA je putem priopćenja za javnost čestitala svim ženama u RH 08. ožujka DANA ŽENA i pozvala ih na punu solidarnost i što aktivnije sudjelovanje u borbi za ravnopravan položaj žena u našem društvu.
DSŽ je također u ponedjeljak na već svoj tradicionalan način uz podjelu cvijeća, kava, čajeva i sokova, čestitatala ženama-08. OŽUJAK -DAN ŽENA, na svome štandu u Zagrebu na Trgu bana Josipa Jelačića.
Naše aktivistice pojačane s članovima KUD Žumberčani u narodnim nošnjama su na štandu podijelile na tisuće narcisa, čajeva i kava.
Iako je temperatura bila ispod ništice na štandu je mnoštvo žena i podupirućih muškaraca, razgovaralo o svakodnevnim teškoćama koje ih muče.
Ovoga puta našoj tradicionalnoj proslavi se pridružila i mr. Tatjana Holjevac, potpredsjednica Gradske skupštine Grada Zagreba.
Bilo je prekrasno vidjeti dvije žene predsjenicu DSŽ Maju-Mariju Jelinčić i potpredsjednicu Gradske skupštine Grada Zagreba, mr Tatjanu Holjevac, kako čestitaju DAN ŽENA i dijele narcise okupljenim ženama, te zajedno daju izjave za medije.
Iako je bilo prisutno mnoštvo kamera i novinara, nažalost zbog općepoznate medijske cenzure, tek su pojedini mediji objavili ove intersantne prizore.
Moramo, se pohvaliti da smo jedina stranka koja je DAN ŽENA dostojanstveno obilježila na Trgu bana Josipa Jelačića.
Kao i svakog 08. ožujka DANA ŽENA i ovoga puta poslali smo glasnu i jasnu poruku i konkretne prijedloge vlastodršcima.

Ove godine vlastodršcima smo digli tablicu sa četiri STOP i to:
STOP- NEZAPOSLENOSTI
STOP- JACINOM “HARAČU”
STOP- “ŠUKEROVOJ” MIROVINSKOJ REFORMI
STOP DEVASTACIJI ZAGREBA

Detaljnije obrazloženja naših poruka dali smo u svome priopćenju koje smo objavili na našen blogu i webu i uputili svim medijima.

U utorak 09.03.2010. godine u 18,00 sati u Zagrebu, Prosenikova 9 (u prostorijama Mjesne samouprave Gajevo), također je u organizaciji DEMOKRATSKE STRANKE ŽENA prigodno obilježen DAN ŽENA uz nastup KUD ŽUMBERČANI I KUD VEDAR OSMIJEH.
Preko 40 izvođača je u narodnim nošnjama izvelo koloplet plesova i pjesama iz naših krajeva, pred mnoštvom okupljenih građana.

DEMOKRATSKA STRANKA ŽENA je i ovoga puta pokazala da se sa vrlo malim sredstvima uz veliki entuzijam žena aktivistica mogu organizirati velike akcije.
Pokazalo se da se zajedničkim sinergijskim akcijama žena mogu postići veliki rezultati kako u ovakvim akcijama tako i u rješavanju nagomilanih društvenih problema.
Žene su tu, samo im moramo dati priliku, zar ne?!
A žene sve više shvaćaju da mogu i moraju zajedno!!!

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

08. OŽUJAK - DAN ŽENA

DEMOKRATSKA STRANKA ŽENA upućuje čestitke svim ženama u RH povodom
08. ožujka DANA ŽENA i pozivamo ih na punu solidarnost i što aktivnije sudjelovanje u borbi za ravnopravan položaj žena u našem društvu.
DEMOKRATSKA STRANKA ŽENA će na već tradicionalan način uz podjelu cvijeća, kavu, čaj i sokove, čestitati ženama-08. OŽUJAK -DAN ŽENA, na svome štandu u Zagrebu na Trgu Josipa bana Jelačića.

U ponedjeljak 08.03.2010. godine od 10,00 sati, na štandu će se ženama poklanjati cvijeće, te će se uz kavu, čaj i sokove razgovarati o položaju i problemima žena u našem društvu.
Ovoga puta našoj tradicionalnoj proslavi se pridružuje i Tatjana Holjevac, podpredsjednica Skupštine Grada Zagreba.

U utorak 09.03.2010. godine u 18,00 sati u Zagrebu, Prosenikova 9 (u prostorijama Mjesne samouprave Gajevo), također će se prigodno obilježiti DAN ŽENA na koje pozivamo sve građane, a nastupaju KUD ŽUMBERČANI I KUD VEDAR OSMIJEH.

Kao i svakog 08. ožujka DANA ŽENA i ovoga puta šaljemo glasnu i jasnu poruku i konkretne prijedloge vlastodršcima.
Nažalost, žene su zbog dvadesetgodišnje vladavine gotovo istih političkih struktura dovedene u poziciju da se moraju boriti ne za nova dostignuća prava žena, već za golu egzistenciju i očuvanje već stečenih prava od sve žešćih nasrtaja onih koji bi trebali štititi kako prava žena tako i svih ostalih građana.

Ove godine vlastodršcima dižemo tablicu sa četiri STOP i to:

STOP- NEZAPOSLENOSTI
Danas je u Hrvatskoj 330.000 nezaposlenih od toga 175.000 žena.
Nezaposlenost je danas najveći problem koji treba sustavno rješavati, ali davanje kredita i poticaja samo je vatrogasna mjera, jer bez jasne i sveobuhvatne gospodarske strategije i rasterećenja poduzetnika od poreznih nameta, a osobito parafiskalnih davanja od novih radnih mjesta i očuvanja postojećih neće biti ništa.

STOP- JACINOM “HARAČU”
Harač – tzv. krizni porez koji je nametnut radnicima i umirovljenicima uz istovremeno rezanje prava nezaposlenih svalio je teret krize i recesije na najsiromašnije slojeve društva. Poručujemo predsjednici vlade koja je žena i koja zna štedjeti, da smogne snage i odoli pritiscima svojih najbližih suradnika, te da sa štednjom počne najviše na onima koji je okružuju i na mnoštvu privilegiranih.
Zaboravljena je abeceda ekonomije da ako se narod dovede na rub egzistencije nema kupnje niti potražnje, a time niti prodaje i poreza od prodaje, te se tako uvodeći novi porez smanjuje prihod od postojećih poreza.
Jedini izlaz je odmah ukinuti “harač” i drastično rezati troškove skupe države.

STOP- “ŠUKEROVOJ” MIROVINSKOJ REFORMI
Poznato je da kada se ministar financija Šuker grohotom smije i hvali da se po ne znamo koji puta povoljno zadužio iza toga će mnogi zaplakati.
Ovoga puta kamate za zaduženje trebali bi platiti umirovljenici, osobito oni koji tek trebaju otići u mirovinu.
Velikom neredu i nepravdi u mirovinskom sustavu želi se dodati još jedna nova, jer bi neki trebali raditi do smrti da bi zaradili mirovinu, a drugi privilegirani su masovno u
najvećoj životnoj i radnoj snazi poslani u mirovinu uz istovremeno mnoštvo mladih na zavodu za zapošljavanje koji se nemaju gdje zaposliti.
I zato reforma mirovinskog sustava DA, ali sveobuhvatna koja bi iz mirovinskog sustava izbacila sve privilegirane koji iscrpljuju mirovinski fond u kojeg nisu uplaćivali doprinose.
Isto tako svaka mirovinska reforma osuđena je na propast bez jačanja proizvodnog gospodarstva i zapošljavanja u proizvodnji.

STOP- DEVASTACIJI ZAGREBA
Svjedoci smo da krupni kapital u nekoliko posljednjih godina nemilosrdno nasrće na životni, kulturni i eko prostor koji je opće dobro svih građana.
U tome ima podršku korumpirane vlasti koja u ime tobožnjeg razvoja i obnove grada uzurpiranjem i preizgradnjom javnog prostora guši građane u njihovom vlastitom gradu.
Zbog toga podržavamo civilne udruge koje se svim sredstvima bore za očuvanje interesa građana na javnom prostoru i pozivamo Skupštinu Grada Zagreba da pokrene postupak za preispitivanje svih urbanističkih i razvojnih planova Grada Zagreba.

Pozivamo također sve medije da više prate mišljenja i akcije nas žena, jer mi žene izgleda imamo mjesta u medijima jedino kada smo pretučene, zlostavljane ili se razvodimo.

Poručujemo na kraju svim ženama da se same moraju izboriti za svoj položaj u društvu jer su to još davno shvatile tekstilne radnice, koje su svoj bunt iskazale organizirano na ulici, a koji dan mi žene još i danas obilježavamo, kao naš dan -DAN ŽENA.

Predsjednica DSŽ
U Zagrebu, 05.03.2010. Maja Marija Jelinčić

U organizaciji DEMOKRATSKE STRANKE ŽENA dana 23. veljače 2010. godine u 18,00 sati, u Zagrebu, Prosenikova 9. u prostorijama mjesne samouprave, održano je besplatno edukativno predavanje za sve građane na teme:
1. Novi Zakon o radu
2. Prava nezaposlenih
Predavanje je izazvalo veliki interes građana, a osobito nezaposlenih, te se pred prepunom dvoranom okupljenima uvodno obratila Maja Marija Jelinčić predsjednica DEMOKRATSKE STRANKE ŽENA.
Po temama novi Zakon o radu i prava nezaposlenih, predavanje je održao Zahir Kurbašić, dipl. pravnik , stručnjak iz radnog prava, tajnik DSŽ.
Zbog aktualnosti tema i velikog interesa građana u DSŽ razmišljaju o tome da se u Zagrebu održi još nekoliko ovakvih predavanja, pa čak i u drugim gradovima, ako se uspiju pronaći odgovarajući prostori za predavanje.
Na predavanju su besplatno podijeljeni i pisani materijali o navedenim temama.

U uvodnom izlaganju predsjednica DSŽ Maja Marija Jelinčić između ostalog je istaknula:”

Poštovane dame i gospodo, uvaženi gosti, dragi prijatelji,
sve vas skupa toplo pozdravljam , te prije nego najavim uvaženog predavača po temama današnjeg predavanja, želim vas kratko informirati o DSŽ.
DSŽ je osnovana prije 5 godina iz razloga nezadovoljstva nas žena kako neravnopravnim položajem žena u R.Hrvatskoj, tako i nezadovoljstvu nas žena općom i političkom situacijom u našem društvu,

Od samog osnivanja stranke upozoravali smo na veliku nezaposlenost građana posebno na nezaposlenost žena kao i predlagali što je nužno učiniti da bi se ovaj trend rasta nezaposlenosti zaustavio a potom i padao, odnosno da bi zaposlenost počela rasti.
Našim sloganom ZA ISTINU I PRAVDU detektirali smo pljačkašku privatizaciju i ratno profiterstvo.
Isticali smo da ovo društvo ne može ići naprijed dok je u njegove temelje ugrađena korupcija, pljačka i nepravda, koji kao rak rana izjeda naše društvo.
Privatizaciju smo okvalificirali kao ratni zločin budući je ista provedena u vrijeme rata na pljačkaški način.
S toga smo tražili da se ista poništi.
I nikakovi Zakoni ju ne mogu odvesti u zastaru,jer ratni zločini ne zastarijevaju.

Pred Zavodom za zapošljavanje u nekoliko navrata prosvjedovali smo protiv bacanja građana na liste nezaposlenih i u prijevremene mirovine a još su bili u najboljoj životnoj dobi i radnoj snazi.

Sve to je učinjeno iz istog razloga, a to je obezvrijediti poduzeće a onda ga pljačkom prisvojiti.
Sjetimo se Jedinstva, Prvomajske, INE, niza tekstilnih tvornica, Tvornice duhana Zagreb,Plive i napokon Podravke , banaka i da ne nabrajam više....
Rasprodano je obiteljsko srebro. Kupljeni vlastiti hoteli, jahte, helikopteri, privatni avioni, stanovi i druge nekretnine.
Žito su nam očito pozobali golubovi a koliko ga još ima -to se ne zna.
Ne znamo ništa, ali znamo da imamo brojnu državnu administraciju i vlast koja nas na različite načine pljačka i omalovažava.
Nesposobna državna uprava, upropaštavanje proizvodnog gospodarstva, korupcija i lopovluk u javnim nabavama jedni su od najvećih uzroka nazadovanja R Hrvatske.

Nikada Hrvatska kroz svoju vjekovnu povijest nije bila tako orobljena i opljačkana kao danas, a što je najtragičnije opljačkali su je njezini narodni sinovi.

A upravo je ova pljačkaška privatizacija i projekat 200 bogatih obitelji, politika19 godišnje vladavine istih te istih političkih elita dovela do ogromnog vanjskog duga - niti ne znaju koliko smo točno dužni -60 milijardi $- neki stručnjaci govore o 100 milijardi $ stvarnog duga.
Statistički podaci:
330000 nezaposlenih građana, od toga
175ooo žena, što nas posebno brine jer sjetite se one stare izreke - NE STOJI KUĆA NA ZEMLJI NEGO NA ŽENI.
Oko 15000 nezaposlenih odnosi se na mlade ljude visoko obrazovane inžinjere, magistre i doktore znanosti.
Postavlja se pitanje u kakovoj to državi živimo koja ne treba ove mlade visokoobrazovane građane.?
A mladi su naša budućnost, oni su naša perspektiva, oni su naše bolje sutra....Oni su Hrvatska.Oni su Domovina.
Sjetimo se :
Obećanja su pljuštala sa svih strana :
Predsjednik Mesić obećao vratiti opljačkano u pljačkaškoj privatizaciji i ratnom profiterstvu- u 10 god, nije učinio po ovom pitanju gotovo ništa.
Softver i hardver pljačke i profiterstva niti su otkriveni niti im je slomljena kičma.

2007 god-izborna godina:
Premijer Ivo Sanader pod sloganom Pokrenimo Hrvatsku obećavao brda i doline između ostalog preporod hrvatskog gospodarstva, rast BDP od 7% , a što smo dobili?

Hrvatsku državu koja je dotaknula dno, ogoljenu do kosti, premijer bježi sa palube broda koji tone, a nama ostavlja porast PDV-a i tzv. harač za narod.

I u toj zbrci na čelo vlade dolazi žena .
Ali žena koja je dio 19 - godišnjeg tima .Budi li ona povjerenje?
Ona govori o tome da nitko nije nedodirljiv .
Rečenica koja doduše omogućava nadležnim institucijama da rade svoj posao, ali možemo li vjerovati ??
Neće li biti pogrešaka u proceduri kao što se već događalo, pa su neki umakli pravdi...

A opekli smo se i kod revizija " pretvorenih" poduzeća. Revizija izvršena, a po nalazima revizije se nikada nije postupilo.

Rezultat te i takove politike ste upravo VI NEZAPOSLENI GRAĐANI i oni SOCIJALNO UGROŽENI koji kopaju po kantama za smeće, oni koji krpaju kraj s krajem i iz petnih žila se trude da odškoluju svoju djecu.Oni koji nemaju pravo na zdravlje.

Na drugoj strani se nalaze oni, kako jedan od njih reče :
-što mi vrijedi što imam toliko novca i svega za tri života, a to ne smijem pokazati.

Oni odnose NAŠE na strane račune po Kajmanskim i inim otocima i off shore kompanijama, a potom se vraćaju kao investitori i mecene.

S toga upoznajmo i tražimo svoja prava.
I ne odustajmo u tome.”

Nakon uvodnog izlaganja predsjednice DSŽ, po temama novi Zakon o radu i prava nezaposlenih predavanje je održao Zahir Kurbašić, dipl.prav., s velikim radnim iskustvom koji je pored novosti u Zakonu o radu i prava nezaposlenih, iznio još niz slikovitih primjera iz prakse i sudske prakse.

Prisutnima su podijeljeni i pisani materijali koje objavljujemo u cijelosti:

Prava za vrijeme nezaposlenosti utvrđena su Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti NN br. 80/08 i dopune Zakona NN br. 94/09.
Tim zakonom su utvrđena prava na novčanu naknadu, mirovinsko osiguranje, zdravstveno osiguranje, novčana pomoć i naknada nezaposlenoj osobi koju je Zavod uputio na obrazovanje, jednokratna novčana pomoć i naknada putnih i selidbenih troškova osobi koja si sama ili posredovanjem Zavoda nađe posao u drugom mjestu.

NOVČANA NAKNADA
1. Pravo na novčanu naknadu
Nezaposlena osoba da bi ostvarila pravo na novčanu naknadu od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje mora ispuniti sljedeće uvjete:
- u trenutku prestanka radnog odnosa mora imati 9 mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca
( uračunava se i bolovanje, rodiljni, roditeljski, posvojiteljski ili skrbnički dopust ako je primana naknada prema propisima o zdravstvenom osiguranju).
- radni odnos ne smije prestati krivnjom ili voljom radnika
a) ne smije samovoljno otkazati radni odnos osim ako opravdano izvanredno otkazuje zbog ponašanja poslodavca,
b) ne smije otkazati radni odnos pisanim sporazumom,
c) zbog toga što nije zadovoljio na probnom radu, pripravničkom ili vježbeničkom stažu ili nije u roku položio stručni ispit,
d) ako je radniku otkazan ugovor uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika (redoviti otkaz) ili zbog osobito teške povrede radne obveze(izvanredni otkaz).
e) zbog izdržavanja kazne zatvora duže od 3 mjeseca.
f) ako je zadnji odnos trajao kraće od tri mjeseca, a prethodni radni odnos je prestao uz pristanak ili krivnjom radnika.
Iznimno, nezaposlena osoba ima pravo na novčanu naknadu, ako je pisanim sporazumom raskinula radni odnos zbog zdravstvenih razloga ili zbog promjene prebivališta bračnog druga po posebnim propisima.

Nezaposlena osoba mora se u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa prijaviti na Zavod, te podnijeti zahtjev za ostvarivanje naknade, samo iznimno iz opravdanih razloga u roku od 8 dana od prestanka opravdanog razloga, a najkasnije 60 dana od propuštanja roka.

2. Visina novčane naknade
Vlada RH je svojim kriznim mjerama tzv. “hračem” skresala novčane naknade nezaposlenih osoba tako da će se one od 01.08. 2009. do 31.12.2010. isplaćivati po sljedećem obračunu.
Po tom novom obračunu za prvih 90 dana najmanji iznos novčane naknade iznosi 1.575,48 kuna, a najviši iznos je limitiran na 2.251,20 kuna bez obzira na visinu plaće.
Osnovicu za utvrđivanje visine novčane naknade čini prosjek obračunate plaće, umanjen za doprinose za obvezna osiguranja ostvaren u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo prestanku radnog odnosa.
Ako se osnovica ne može utvrditi prema plaći utvrđuje se osnovica u visini minimalne plaće, umanjene za doprinose. (2.251,20 kuna).
Minimalna plaća od 01.06. 2009. do 31.05. 2010. iznosi 2.814,00 kuna.
Novčana naknada za prvih 90 dana korištenja iznosi 70%, a za preostalo vrijeme korištenja 50% od osnovice.
Osobama kojima je novčana naknada utvrđena sve do zaposlenja, odnosno nastupanja okolnosti propisanih Zakonom za prestanak prava na novčanu naknade nakon 12 mjeseci korištenja utvrđuje se u visini 40% od osnovice.
Najviši iznos novčane naknade za prvih 90 dana korištenja ne može biti viši od minimalne plaće umanjene za doprinose za obvezna osiguranja utvrđene posebnim propisom, a za preostalo vrijeme korištenja ne može biti viši od 80% iznosa minimalne plaće umanjene za doprinose za obvezna osiguranja utvrđene posebnim propisom.
Osobama kojima je novčana naknada utvrđena sve do zaposlenja, odnosno nastupanja okolnosti propisanih Zakonom za prestanak prava na novčanu najviši iznos novčane naknade nakon 12 mjeseci korištenja ne može biti viši od 60% iznosa minimalne plaće umanjene za doprinose za obvezna osiguranja.
Prema tome imamo četiri kategorije korisnika prava na novčanu naknadu i to:
- za osobe koje nemaju osnovicu i oni koji su ostvarili minimalnu plaću, uzima se osnovica minimalna plaća umanjena za doprinose (2.251,20 kuna), a 70% tog iznosa u prvih 90 dana korištenja naknade iznosi 1.575,84 kuna.
Nakon isteka 90 dana, korisnici primaju 50% osnovice (1.125,60 kuna), a trajna naknada nakon 12 mjeseci iznosi 40% osnovice, što iznosi 900, 00 kuna.
- za osobe koje imaju plaću umanjenu za doprinose između 2.251,20 kuna do
3.216,00 kuna, osnovica za izračun je njihova plaća umanjena za doprinose, a
obzirom na razdoblje u kojem koriste naknadu imaju pravo na 70% ili 50% ili
40% od svoje osnovice.
- za osobe koje imaju plaću umanjenu za doprinose između 3.216,01 kuna do 3.601,00 kuna, naknada u prvih 90 dana iznosi najviši iznos novčane naknade od 2.251,20 kuna, a nakon 90 dana i iznos trajne naknade nakon 12 mjeseci utvrđuje se tako da naknada ne smije iznositi više od 80% , odnosno 60% iznosa minimalne plaće umanjene za doprinose(2.251,20 kuna)
- za osobe koje imaju plaću umanjenu za doprinose iznad 3.602,00 kuna, osnovica za obračun je minimalna plaća umanjena za doprinose, a naknada iznosi limitiranih 2.251,20 kuna u prvih 90 dana, nakon isteka toga vremena imaju 80% tog iznosa (1.800,00 kuna), a nakon 12 mjeseci imaju pravo na 60% od osnovice, što iznosi 1.350,72 kuna.

3. Trajanje novčane naknade
Nezaposlena osoba ima pravo na novčanu naknadu u trajanu od:
- 90 dana ako je provela na radu od 9 mjeseci do 2 godine,
- 120 dana ako je provela na radu više od 2 godine,
- 150 dana ako je provela na radu više od 3 godine,
- 180 dana ako je provela na radu više od 4 godine,
- 210 dana ako je provela na radu više od 5 godina,
- 240 dana ako je provela na radu više od 6 godina,
- 270 dana ako je provela na radu više od 7 godina,
- 300 dana ako je provela na radu više od 8 godina,
- 330 dana ako je provela na radu više od 9 godina,
- 360 dana ako je provela na radu više od 10 godina,
- 390 dana ako je provela na radu više od 15 godina,
- 420 dana ako je provela na radu više od 20 godina,
- 450 dana ako je provela na radu više od 25 godine,

Nezaposlena osoba koja je provela na radu 32 godine ima pravo na novčanu naknadu sve do ponovnog zaposlenja, odnosno dok ne nastupi neki od slučajeva propisan Zakonom za prestanak prava na ovu naknadu (najčešći prestanak ovog prava je odlazak u mirovinu).
Nezaposlena osoba može podnijeti zahtjev za jednokratnu isplatu novčane naknade radi zapošljavanja, samozapošljavanja, ili volontiranja prema propisima o radu.

4. Obustava novčane naknade
Novčana naknada se obustavlja:
- za onoliko mjeseci koliko iznosi kvocijent koji se dobije dijeljenjem ukupno ostvarenih primitaka, odnosno dohotka s najnižom mjesečnom osnovicom na koju se obračunavaju doprinosi za obvezna osiguranja,
- za vrijeme obrazovanja na koji ga uputi Zavod,
- ako se ne javi Zavodu jedanput mjesečno,
- za vrijeme trajanja obrazovanja na koji ga uputi Zavod,
- za vrijeme dragovoljnog služenja vojnog roka,
- u tijeku izdržavanja kazne zatvora do 3 mjeseca,
- za vrijeme pritvora,
- za vrijeme volonterskog rada prema propisima o radu,
- za vrijeme ostvarivanja prava na rodiljnu, roditeljsku, posvojiteljsku ili skrbničku poštedu od rada po posebnim propisima.
5. Prestanak prava na novčanu naknadu nezaposlenoj osobi ako :
- zasnuje radni odnos ili radi bez potvrde, ugovora, rješenja ili se zaposli po posebnim propisima, ako ispuni uvjete za mirovinu ili ostvari mirovinu, istekne rok za primanje novčane naknade, navrši 65 godina života, ili izdržava kaznu zatvora duže od 3 mjeseca,
- registrira trgovačko društvo ili stekne više od 25% udjela u trgovačkom društvu,
- ostvari naknadu po posebnim propisima u iznosu višem od utvrđene novčane naknade,
- u drugim slučajevima ako ne ispunjava posebne obveze koje treba ispunjavati prema Zavodu za zapošljavanje (npr. redovito javljanje, sudjelovanje na savjetovanjima i aktivno traženje posla).

6. Ponovno stjecanje prava na novčanu naknadu
Po iskorištenosti novčane naknade može se ponovo steći pravo na novčanu naknadu, ako se ponovo ispune naprijed navedeni uvjeti za stjecanje toga prava.
Ako je novčana naknada prestala zbog ponovnog zapošljavanja prije isteka vremena, u slučaju ponovne nezaposlenosti produžava se za onoliko vremena koliko je preostalo za primanje te naknade i u utvrđenoj visini.
Osoba koja je ostvarila novčanu naknadu sve do ponovnog zaposlenja ili do prestanka tog prava po drugom propisanom osnovu, a koja se ponovo zaposlila duže od tri mjeseca, nastavlja se isplata novčane naknade za preostalo vrijeme za primanje naknade i u visini utvrđenoj prema novoj osnovici, ako je to za nju povoljnije.
Kod ponovnog stjecanja prava na novčanu naknadu uračunava se samo vrijeme provedeno na radu poslije isteka posljednjeg utvrđenog prava na ovu naknadu.

7. Dokumenti potrebni za prijavu na Hrvatski zavod za zapošljavanje
- radna knjižica
- osobna iskaznica, ili potvrda o boravištu kod prijave prema mjestu prestanka radnog odnosa koje je drukčije od adrese na osobnoj iskaznici
Ako podnosite i zahtjev za novčanu naknadu potrebni su i ovi dokumenti i to:
- dokaz o prestanku radnog odnosa (odluka o otkazu ili ugovor na određeno vrijeme ili dr.),
- potvrdu o visini plaće umanjene za obvezne doprinose za zadnja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa,
- presliku radne knjižice (svake stranice na kojoj je nešto upisano)
- broj tekućeg računa na koji želite da vam se isplaćuje naknada.

MIROVINSKO OSIGURANJE
Nezaposlena osoba koja je ostvarila pravo na novčanu naknadu i koja ispunjava uvjet godina života za starosnu mirovinu (65 godina- muškarac i 60 godina- žena), a nedostaje joj 5 godina mirovinskog staža ima pravo na mirovinsko osiguranje.
Uvjet za starosnu mirovinu uz navedene godine života je i 15 godina mirovinskog staža.
Ovdje upozoravamo nezaposlene osobe kojima nedostaje još malo mirovinskog staža do ostvarenje uvjeta za mirovinu, a i ostale ako to žele da se obrate Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i raspitaju se o uvjetima za osobnu uplatu doprinosa za mirovinsko osiguranje, kako bi se na taj način ostvario uvjet za odlazak u prijevremenu starosnu mirovinu.

ZDRAVSTVENO OSIGURANJE
Za zdravstveno osiguranje osoba ne mora biti prijavljena u evidenciji nezaposlenih , s tim što ukoliko ne stječu zdravstveno osiguranje po drugoj osnovi mora se prijaviti Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje:
- u roku od 30 dana : - od prestanka radnog odnosa, prestanka dragovoljnog služenja vojnog roka, od otpuštanja iz zatvora ili zdravstvene ustanove s obveznog liječenja, od dana navršenih 18 godina, od prestanka primanja naknade iz zdravstvenog osiguranja, od dana gubitka statusa učenika ili redovitog studenta, od smrti supržnika.
- u roku od 90 dana: od isteka školske godine u kojoj se završava redovito školovanje, odnosno u roku 30 dana od položenog završnog ispita.

Prava u slučaju stečaja
Obzirom na situaciju u kojoj se nalazimo, gdje se masavno otvaraju stečajni postupci, ovdje ćemo ukratko navesti prava radnika u slučaju stečaja poslodavca, a koja prizilaze iz Zakona o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca NN broj 86/08.
Radnici u slučaju stečaja poslodavca ostvaruju sljedeća prava:
1. Neisplaćene plaće za posljednja tri mjeseca prije otvaranju stečaja odnosno prije prestanka radnog odnosa, ukoliko je isti prestao unutar tri mjeseca prije otvaranja stečaja, najviše do visine minimalne plaće u RH.
2. Neisplaćene naknade za bolovanje koje je dužan isplatiti poslodavac u posljednja tri mjeseca prije otvaranja stečaja, odnosno prije prestanka radnog odnosa, ukoliko je isti prestao unutar tri mjeseca prije otvaranja stečaja, najviše do visine minimalne plaće u RH.
3. Naknade za neiskorišteni godišnji odmor na koji je radnik stekao pravo u kalendarskoj godini u kojoj je prestao radni odnos, odnosno u kojoj je otvoren stečaj, najviše do polovice visine minimalne plaće u RH.
4. Otpremninu pod uvjetima utvrđenim zakonom, najviše do polovice zakonom propisane otpremnine.
5. Pravomoćno dosuđenu naknadu štete zbog pretrpljene ozljede na radu ili profesionalne bolesti, najviše do jedne trećine pravomoćno dosuđene naknade štete.
Radnik da bi ostvario svoje potraživanje mora ga prethodno prijaviti u propisanom roku u stečajnu masu kako to propisuje Zakon o stečaju.
Postupak za ostvarivanje potraživanja, pokreće se na zahtjev radnika.
Radnik podnosi zahtjev Agenciji za osiguranje radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavca ili područnoj službi Zavoda za zapošljavanje prema mjestu sjedišta poslodavca, odnosno njegove registrirane poslovne jedinice, u roku od 30 dana od dana kada ih je na ispitnom ročištu u stečajnom postupku priznao stečajni upravitelj, a nije ih osporio niti jedan stečajni vjerovnik, odnosno od dana kada je objavljena odluka nadležnog suda da se stečajni postupak neće provoditi.
Uz zahtjev radnik mora priložiti:
- ugovor o radu ili pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru, odnosno dokaz o zasnovanom radnom odnosu i odluku o prestanku radnog odnosa.
- popis priznatih potraživanja koji je sastavio stečajni upravitelj ili obračune plaće prema
zakonu.
Zahtjev se podnosi na posebnom obrascu čiji je sadržaj i dodatnu dokumentaciju pravilnikom propisao ministar.

PRIMJENA NOVOG ZAKONA O RADU

Novi Zakon o radu, stupio je na snagu 01.01.2010. godine, a objavljen u Narodnim novinama 149/09.

Ograničenje u primjeni odredbi o radnom vremenu (Čl. 3.)
Odredbe o radnom vremenu, stanci te o dnevnom i tjednom odmoru ne odnose se na:
- radnike na pomorskim ribarskim plovilima,
- na rukovodno osoblje
- članove obitelji poslodavca fizičke osobe koji s njim žive u zajedničkom kućanstvu, ako su s poslodavcem ugovorili samostalnost u njihovom određivanju.
Postoji i mogućnost da se za neke kategorije radnika u specifičnim djelatnostima iznimno Kolektivnim ugovorom i na drukčiji način ugovori dnevni i tjedni odmoru nego što je to propisano zakonom ( zaštitari, medicinsko osoblje, lučki radnici, novinari, vatrogasci, poštari i dr.)

Obveza vođenja evidencije o radnicima i o radnom vremenu (Čl. 4.)
Poslodavac je dužan da na propisani način vodi evidenciju o radnicima na način koji će propisati ministar pravilnikom – u kojem će se detaljno odrediti na koji način će se voditi ta evidencija.

Ugovor o radu na određeno vrijeme (Čl. 10.)
Rad na određeno vrijeme ograničen je na tri godine neovisno o tome radi li radnik na istim ili različitim poslovima, a po dosadašnjem Zakonu o radu mogao je radnik raditi na određeno vrijeme i više od tri godine, ali na različitim poslovima.
Radnik može raditi izuzetno i dulje od tri godine u slučaju:
- zamjene privremeno nenazočnog radnika,
- drugog objektivnog razloga propisanog zakonom ili kolektivnim ugovorom,
Prekid kraći od 2 mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od tri godine,
Ako je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen protivno Zakonu o radu ili radnik nastavi raditi i nakon isteka roka na koji je ugovor sklopljen, smatra se da je sklopio ugovor na neodređeno vrijeme.

Uvjeti rada radnika koji radi na određeno vrijeme, usporedivi radnik (Čl. 11.)
Definiran je tzv. “usporedivi radnik” na način da radniku koji radi na određeno vrijeme moraju biti osigurana ista prava i uvjeti kao radniku na neodređeno vrijeme, ako rade iste ili slične poslove.

Zaštita maloljetnika (Čl. 19. i 20.)
Zaštita maloljetnika detaljno je obrađena u ovim člancima koji su usklađeni sa pravnim stečevinama EU, definirana je poslovna sposobnost za sklapanje i raskidanje ugovora o radu, definirani štetni poslovi na kojima maloljetnik ne smije raditi, te da radno vrijeme maloljetnika ni u kome slučaju ne može trajati duže od 8 sati dnevno.

Definiranje radnog vremena i pripravnosti (Čl. 42.)
Definirano je što je radno vrijeme, ali je novost da je precizno definiran i pojam pripravnosti, te način određivanja visine naknade za istu.
Radniku koji je kod kuće pripravan da se po potrebi odazove poslodavcu, takva pripravnost ne ulazi u radno vrijeme, ali radnik ima pravo na naknadu u skladu s kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu.
Detaljnije definiranje rada u nepunom radnom vremenu (Čl. 43.)
Propisano je ograničenje kumulacija ugovora o radu na nepuno radno vrijeme pa radnik ne može sklopiti ugovore o radu za nepuno radno vrijeme s više poslodavaca s ukupnim radnim vremenom dužim od punog radnog vremena.
Ne postoje ograničenja o najmanjem trajanju nepunog radnog vremena, te ono može biti različito uređeno dnevno, tjedno ili mjesečno.
Radnik o svim sklopljenim ugovorima o radu za nepuno radno vrijeme mora obavijestiti sve poslodavce kod kojih radi.

Prekovremeni rad (Čl. 45.)
Smanjen je broj maksimalnih prekovremenih tjednih sati sa deset (10) na osam (8).
Prekovremeni rad ne smije prelaziti trideset dva (32) sata mjesečno niti sto osamdeset (180) sati godišnje.
Ako prekovremeni rad radnika traje duže od četiri tjedna neprekidno ili više od dvanaest tjedana tijekom kalendarske godine, odnosno ako prekovremeni rad svih radnika poslodavca prelazi deset posto ukupnog radnog vremena u mjesecu, o tome se mora obavijestiti inspektor rada u roku od osam dana od dana nastupa neke od navedenih okolnosti.
Zabranjen je prekovremeni rad maloljetnika.
Trudnica, roditelj s djetetom do tri godine starosti, samohrani roditelj s djetetom do šest godina starosti i radnik koji radi u nepunom radnom vremenu, može raditi prekovremeno samo ako dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad osim u slučaju više sile.

Raspored radnog vremena (Čl. 46.)
Kod poslodavaca kod kojih je zbog procesa rada rad organiziran u smjenama puno ili nepuno radno vrijeme ne mora biti jednako raspoređeno po tjednima, te se u tom slučaju utvrđuje kao prosječno tjedno radno vrijeme unutar razdoblja od četiri mjeseca.
Znači da prosjek radnog vremena u četiri mjeseca mora u konačnici iznositi puno radno vrijeme, s time da odstupanja mogu biti do 8 sati tjedno, odnosno 12 sati mjesečno.
Ako je unutar 4. mjeseca, prosječno radno vrijeme bilo duže od punog radnog vremena, to vrijeme smatra se prekovremenim radom i posebno se plaća.

Noćni rad-obveze prema smjenskim i noćnim radnicima ( Čl. 48., 50. i 51.)
Noćni rad je rad radnika kojeg, neovisno o njegovom trajanju, obavlja u vremenu između dvadeset dva sata uvečer i šest sati ujutro idućeg dana, a u poljoprivredi između dvadeset dva sata uvečer i pet sati ujutro idućeg dana, ako za određeni slučaj ovim ili drugim zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili sporazumom sklopljenim između poslodavca i radničkog vijeća nije drukčije određeno.
Noćnim radnikom smatra se radnik koji prema rasporedu radnog vremena redovito tijekom jednog dana radi najmanje tri sata u vremenu noćnog rada, odnosno koji
tijekom kalendarske godine radi najmanje trećinu radnog vremena u vremenu noćnog rada.
Noćni rad je:
- od 22,00 do 06,00 sati , a u poljoprivredi od 22,00 do 05,00 sati
- za maloljetnike u industriji od 19,00 do 07,00 sati a izvan industrije od 20,00 do 06,00 sati
Izbrisane su odredbe o zabrani noćnog rada žena u industriji, te zabrani rada žena pod zemljom ili vodom.
Poslodavci zbog toga nisu više u obvezi tražiti posebna odobrenja od nadležnih tijela za noćni rad žena.
Ne smije se odrediti noćni rad trudnici, osim ako trudnica takav rad zatraži i ako je ovlašteni liječnik ocijenio da noćni rad ne ugrožava njezin život ili zdravlje, kao i život ili zdravlje djeteta.
Radnici koji rade u noćnom radu mogu prije započinjanja tog rada ili tijekom trajanja noćnog rada tražiti od poslodavca da im o njegovom trošku omogući zdravstvene preglede sukladno posebnom propisu.
Ako se utvrdi da radnik zbog noćnog rada ima zdravstvenih problema poslodavac mu je dužan osigurati obavljanje istih poslova izvan noćnog rada.



Dnevni odmor (Čl. 53.)
U razdoblju od 24 sata radnik ima pravo na dnevni odmor od najmanje 12 sati neprekidno, a ako radi na sezonskim poslovima 10 sati neprekidno.

Tjedni odmor (Čl. 54.)
Tjedni odmor iznosi najmanje 24 sata neprekidno, a koristi se nedjeljom, a ako ga ne može koristiti nedjeljom, onda u dan koji nedjelji prethodi (subota) odnosno iza nje slijedi (ponedjeljak).

Godišnji odmor (Čl. 55. – 64.)
Radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje četiri tjedna.
Malodobni radnik ima godišnji odmor od najmanje pet tjedana.
Broj radnih dana koji se uračunavaju u godišnji odmor radnika utvrđuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom ili ugovorom o radu.
To znači da će minimalni godišnji odmor kod radnika koji radi pet dana tjedno iznositi 20 dana, a koji rade šest dana tjedno 24 dana godišnjeg odmora.
Jedan dio godišnjeg odmora mora se osigurati radniku u trajanju od najmanje dva tjedna neprekidno, a ostatak se može koristiti u više dijelova.
Poslodavac u slučaju prestanka ugovora o radu, dužan je radniku koji nije iskoristio godišnji odmor u cijelosti, isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora, što znači da se više ne izdaje potvrda o neiskorištenom godišnjem odmoru, jer se neiskorišteni godišnji odmor ne može prenijeti kod novog poslodavca.
Kod prenošenja neiskorištenog godišnjeg odmora u slijedeću kalendarsku godinu, brisan je uvet da je radnik morao u prethodnoj godini raditi najmanje 6 mjeseci.

Plaće ( Čl. 82.- 89.)
Plaća i nakanada plaće isplaćuju se za prethodni mjesec najkasnije do petnaestog dana u idućem mjesecu, ako kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu nije drukčije određeno.
Brisana je odredba kojom se propisivalo najdulje razdoblje za isplatu plaće mjesec dana.
Propisano je da će ministar nadležan za rad utvrditi sadržaj obračuna plaća, odnosno neisplaćenih plaća, a ovo je jako bitno kako bi isplatna lista bila na sudu priznata kao ovršna isprava u slučaju neisplate plaće, jer je do sada zbog toga što nije bilo propisano koje sve podatke mora sadržavati obračun plaće bilo različitih tumačenja na sudovima.
Poslodavac je dužan, najkasnije 15 dana od dana isplate plaće, naknade plaće ili otpremnine, radniku dostaviti obračun iz kojeg je vidljivo kako su ti iznosi utvrđeni.
Poslodavac koji ne isplati plaću, naknadu plaće ili otpremninu ili ih ne isplati u cijelosti, dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće, naknade plaće ili
otpremnine, radniku dostaviti obračun iznosa koji je bio dužan isplatiti, inače čini najteži prekršaj ( kazna od 61.000,00 do 100,000,00 kuna, za poslodavca, a za odgovornu osobu od 7.000,00 do 10.000,00 kuna.)
Obračuni plaće, naknade plaće i otpremnine, ovršne su isprave, kojima se bez prethodne tužbe može tražiti direktna ovrha sa računa ili na imovini poslodavca.
Za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi, ima pravo na povećanu plaću.

Dostava odluka iz radnih odnosa (Čl. 128.)
Dostava odluka o otkazu ugovora o radu i drugih odluka iz radnih odnosa, ako nije uređena kolektivnim ugovorom, sporazumom između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu, vrši se primjenom odredaba Zakona o parničnom postupku.

Sudska zaštita prava iz radnog odnosa (Čl. 129.)
Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko njegovo pravo iz radnog odnosa može u roku od 15 dana od dostave odluke kojem je povrijeđeno njegovo pravo ili od saznanja za povredu prava, zahtjevati od poslodavca ostvarenje toga prava.
Ako poslodavac u roku od 15 dana ne udovolji zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od 15 dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.
Zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji prethodno poslodavcu nije podnio zahtjev, osim u slučaju zahtjeva radnika za naknadom štete ili drugim novčanim potraživanjima iz radnog odnosa.
Novost u Zakonu je da zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom može bez prethodnog zahtijeva za zaštitu prava poslodavcu, u roku od 15 dana od dana dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava, zatražiti radnik koji ima sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme, radnik koji je temeljem ugovora o radu upućen na rad u inozemstvo i radnik na kojeg se ne primjenjuje niti jedan ugovor.

DEMOKRATSKA STRANKA ŽENA

Organizira i poziva sve građane na edukativno predavanje na temu:


1. NOVI ZAKON O RADU
2. PRAVA NEZAPOSLENIH

Predavač je stručnjak /specijalist - dipl.prav./
za prava iz rada i prava nezaposlenih osoba

Predavanje se održava u utorak 23. veljače 2010. godine, u 18,00 sati, u Zagrebu, Prosenikova 9.
u prostoriji Mjesne samouprave.

Na predavanju će biti besplatno podijeljeni pisani materijali o novostima u Zakonu o radu i pravima nezaposlenih osoba.

Napomena: Mjesna samouprava Prosenikova 9, nalazi se 100 metara južno od Jarunskog placa na platou nasuprot piceriji “Edo” – pored knjižnice.

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST,

Dana 09.veljače 2010. godine održan je znanstveni skup čiji je organizator bio "Hrvatski Svjetski Sabor za Dijasporu i Domovinu".

Skup je održan u "Nacionalnoj Sveučilišnoj Knjižnici" sa početkom u 11,00 sati, po prethodno zakazanom dnevnom redu.

Voditelj i moderator, ovog skupa, bio je poznati novinar i TV moderator u emisijama "Lica Nacije" gosp. Branimir Bilić.

Tema ovog znanstvenog skupa bio je: Izlaz iz gospodarske i političke krize Republike Hravtske.


Na skupu su govorili i izlagali svoje prijedloge u funkciji traženja izlaza Hrvatske iz sveopće, posebno gospodarske, krize slijedeći uzvanici:


- Akademik Ivan Miloš,

- Akademik Zvonimir Baletić,

- Dr. Slobodan Lang
- Prof.dr. Ante Lauc
- politolog gđica: Ana Barković, u ime hrvatske mladeži,
- Ing. Željko Vinski predsjednik HSSD za Hrvatsku, o ulozi hrvatskog iseljeništva i Domovinske Hrvatske


U političkom dijelu programa "Stranku Hrvatskog Zajedništva" predstavio je dipl.ing. Ivo Jolić.

U ime branitelja zdruga "Zrinski Frankopan" govorio je
gosp. Srećko Cvitanović.

Maja-Marija Jelinčić, predsjednica "Demokratske stranke žena",
govorila je o ulozi žena u hrvatskom društvu.

Umjetnik slikar gosp. Petar Weisz, Voditelj programa "Olimpijada Kulture" govorio o umjetnosti koja se pokazala kao najbolji otvarač vrata u svakom društvu. Naglasio je kako se priprema umjetnička olimpijada u Osijeku gdje se prijavilo, do sada, 34 zemlje, i ta olimpijada će se održavati svake 4 godine u drugoj zemlji.


Skup je otvorio predsjednik "Hrvatskog Svjetskog Sabora za Dijasporu i Domovinu", gospodin Niko Šoljak, prof. ing.

Pozdravljajući skup gosp. Šoljak se zahvalio sudionicima i gostima, koji su svojom nazočnošću doprinijeli važnosti i znakovitosti ovoga Skupa. Osobitu zahvalnost je uputio dopredsjednici gradske Skupštine gospođi Tatjani Holjevac i gradonačelniku grada Zagreba gosp. Milanu Bandiću te gostima iz Zadra gosp. Miljenku Mariću i Đuri Matešiću iz Osijeka.

Uz nazočnost oko 80 uglednika, te pripadnika hrvatskih branitelja i hrvatske mladeži.


Akademik Ivan Miloš je, uz video projekcije, svojim izlaganjem zorno
prezentirao rezultate istraživanja do kojih se došlo u izradi međunarodnih projekata čiji je naručitelj bila Europska komisija i čiju je izradu financirala s nepovratnim financijskim sredstvima. Gospodin Miloš je posebno naglasio da Europska komisija, svojim ugovorom sa projektnim timom, traži da se svi njezini projekti javno prezentiraju na međunarodnim i domaćim javnim tribinama kako bi bili dostupni čim široj javnosti. Od većeg broja prometno-industrijskih projekata, koje je gospodin Miloš izložio posebnu pozornost izazivaju slijedeći: (1) Izgradnja nizinske dvokolosiječne, elektirficirane željezničke pruge Rijeka - Karlovac - Botovo i dalje do Budimpešte, Praga, Bratislave, itd. odnosno do velikog prometno-logističkog europskog čvorišta koje godišnje generira preko 90 milijuna tona tereta u međunarodnom javnom prometu, osobito prema području Bliskog, Srednjeg i Dalekog Istoka i koje, sa više od 2/3 sveukupnih svjetskih potrošača, predstavlja najveće tržište na svijetu, danas i u idućih najmanje 100 godina; (2) Izgradnja Matičnog kontejnerskog terminala "Zagrebačko pristanište" na području Luke Rijeka, kao najvećeg europskog prometno-logističkog čvorišta na Jadranu za kojeg je Europska komisija pokazala osobiti interes i zbog čega je izdala svoj certifikat, kojim potiče svoje poduzetnike za ulaganje razvojnog kapitala upravo u projekte od osobitog interesa za EU, na području riječkog - glavnog hrvatskog prometnog pravca; (3) Izgradnja strateškog intermodalno-logističkog čvorišta "Miklavlje" koje, s korisnom površinom od 250 ha, predstavlja najveće srednje-europsko prometno-industrijsko čvorište za integraciju temeljnih funkcija sjeverno-jadranskih luka "Rijeka", "Koper" i "Trieste", u osiguravanju logističkih usluga robi u međunarodnom javnom prometu između najvećih i najperspektivnijih svjetskih tržišta EU i Kine; (4) Izgradnja IMONODE željezničke pruge na koti od 200 m/nv Rijeka - Koper - Trieste, zbog prometne integracije luka Sjevernog Jadrana u homogeni sustav, jer one više nisu konkurenti nego kooperanti (po uzoru na EU udruženje ARA), jer sve zajedno ne mogu prihvatiti stvarnu prometnu potražnju; (5) Izgradnja suvremenog intermodalnog čvorišta "Rugvica", koje treba osigurati ostvarenje temeljne strategije EU, poznato pod akronimom "3E" (Ekologija, Energija, Ekonomija), odnosno aplikaciju suvremenog intermodalnog prometnog sustava, koji mora osigurati uvjete da se najmanje 85% tereta prevozi vodenim prometom i elektrificiranom željeznicom, a sredstvima cestovnog prometa najviše 15%, te da se osiguraju uvjeti za cjelogodišnji turizam na Jadranu; (6) Razvoj "Poslovnog centra Karlovac" kao točke regulacije međunarodnog javnog prometa između prometnih grana i industrijskog asamblinga, kojeg zahtijeva roba u ovom prometu; (7) Izgradnja LNG terminala na Omišlju, sa integrirajućim i implicirajućim podsustavima kao što su matični frigo-kontejnerski terminal, kao svjetska burza hrane, ribe, cvijeća, ., terminal za izvoz pitke vode, suvremena remontna baza za remont transkontinentalnih zrakoplova koja zahtijeva korištenje ledene hale sa temperaturom od oko -127oC, a koji bi se dobivao besplatno u tehnologiji pretvaranja LNG u komercijalni (plin) oblik; itd., itd,.

Za sve ove programe i projekte postoje konkretni interesi strateških partnera iz EU i cijeloga svijeta (Kine, SAD, Katar, Kuwait, Egipat, .), koji nude strateško partnerstvo kroz koncesije, jer su utvrdili, iz sadržaja EU projekata, da je prometna potražnja (tržište) osigurana na dugi vremenski rok i da Hrvatska više ne može odbacivati njihovu aplikaciju, jer je obvezuje Međunarodna konvencija o neškodljivim prolazima da mora osigurati izlaz na more svih zemljama čije državne granice izravno ne tangiraju pomorske komercijalne koridore, a koje sve više ulaze u međunarodnu prometnu izolaciju (Mađarska, Austrija, Češka, Slovačka, .,).

To, praktično, znači da Hrvatska može i mora odmah donijeti svoju razvojnu strategiju u kojoj će posebno odrediti prioritete za aplikaciju pojedinih projekta i utvrditi model za prihvaćanje strateškog partnerstva, jer se više ne može i ne treba zaduživati nego pokrenuti svoj New Deal i u predstojećem srednjoročnom razdoblju otvoriti najmanje 150.000 novih proizvodnih radnih mjesta, osigurati najmanje 4,5% fiksnog i dugoročnog porasta BDP, te ući u red visoko razvijenih zemalja Europe i svijeta, a sve to bez bilo kakve prodaje svoga teritorija i bez rizika za uloženi kapital. Naravno, Hrvatska mora pokazati konkretnu političku volju za ovu strategiju i mora znati upravljati svojim strateškim resursima, koji se procjenjuju na >50 milijardi EUR. I gospodin Miloš nudi svoju logistiku, za ovu svrhu, svojoj Domovini.

Gospodin Miloš je posebno naglasio da su ovi projekti prihvaćeni od Europske komisije, ali nisu izrađeni u obliku u kojem bi se mogli jednostavno kandidirati za Strukturne i Kohezijske fondove, pa je prezentirao i metodologiju EU za njihovu pripremu u ove svrhe, uz napomenu da se sa tim poslom treba krenuti odmah, jer zahtijeva puno vremena i stručnog rada, kao i izrada svih ovih projekata koje je financirala EU. Konačno, ako i kada RH uđe u punopravno članstvo EU, neće moći koristiti sredstva iz EU razvojnih fondova bez korištenja ove metodologije pa se nema što čekati sa njome.


Prof.dr.Slobodan Lang je obrađujući pitanje izlaska iz sveopće krize u Hrvatskoj stavio naglasak na moralni kolaps vladajućih elita i odsustvo vjere u Boga, pod čijim pokroviteljstvom je hrvatski narod opstao i dočekao svoju slobodnu državu Hrvatsku. On je ustvrdio da je u Hrvatskoj nedovoljno demokratskih ozračja, koja su dovela do dekadencije morala, a posebno u vlasti, koja bez dozvole naroda prodaje narodno blago i osiromašuje zemlju. Navalom neoliberalnih pomodarskih modnih nasada, koje su osakatile bogatstvo države i vjerski opredijeljen hrvatski narod, Hrvatska je upala u veliku moralnu i materijalnu krizu iz koje mora sam naći put izlaska.


Akademik Zvonimir Baletic je opširno elaborirao putove pravilnog odnosa prema oporavku iz ove krize i neodgovornom odnosu gotovo od samog početka investiranja u odnosu prema prioritetima, koji bi omogućili brzi oporavak, posebno kada znamo da skupo posuđeni novac trošimo neodgovorno i ina neplanski način i "prodajemo" ga jeftino, praktično beskorisno, i to štetno razbacivanje i neplansko pristupanje razvojnoj koncepciji nas je dovelo u današnju krizu. Izlaz je u sustavnim promjenama u financijsko gospodarskim odnosima.


Prof.dr. Ante Lauc je upozorio na neprihvatljiv odnos prema ljudskim resursima, koji je jedan od najvažnijih dijelova našeg narodnog bogatstva. Mi spadamo među najbogatije nacije na svijetu po kvalitetnim ljudskim resursima koje Hrvati imamo u hrvatskoj i u svijetu. Tako je napomenuo prof. Lauc da se ovo narodno bogatstvo ne smije prepustiti slučajnosti i gubljenju.



Gospodjica Ana Barkovic predsjednica hrvatske mladeži i njene suradnice Ana Miloš i Sandar Šoljak podnijela je opsežan referat o potrebi promjena na najvišoj razini državne politike, kako bi hrvatska mladež vidjela što se sprema u našoj Vladi kako misle zaposliti i zadržati hrvatsku mladež od napuštanja Domovine. Do smjena generacija ne dolazi tako lako, pa zapošljavanje mladih je sporo i neodgovarajuće, tako da je postotak nezaposlenosti među mladima najveći prema generacijskoj podjeli. Mnogo podataka je podastrto kroz ovaj referat o tome kako bi trebalo da se država brine za mlađe generacije i da im omogući izravno sudjelovanje u zakonodavnoj, izvršnoj i pravosudnoj vlasti.



Ivo Jolić,dipl. Ing. prezentirao je platformu STRANKE HRVATSKOG ZAJEDNISTVA, iz koje se vidi da se radi u cijelosti o novom pristupu vođenja političkih stranaka u Hrvatskoj, gdje se odbacuje dosadašnja podjela na predratne ljevičare i desničare koji su, kroz sve vrijeme postojanja, bile ideološki neprijateljske stranke i vodile hrvatski narod u podjelu i ratne avanture, čime smo u zadnjih manje od 100 godina izgubili 1 milijun građana. U svom izlaganju Jolić je naglasio o potrebu smjene postojećih stranaka i ljudi, jer je cijela država ogrezla u korupciji i kriminal, kojeg postojeće stranke ne mogu iskorijeniti, jer su danas vodeći kadrovi dokazali, svojim radom i rezultatima svoga rada, da su nesposobni voditi državu, a oni su isti oni koji su i ranije, zbog svoje nesposobnosti, bili rušitelji njihove miljenice komunističke Juge. Korupcija, kriminal, podobnost, nepotizam, nesposobnost su dokazani konkretnim djelima u koje su sami doveli državu i hrvatski narod.


Maja-Marija Jelincic, predsjednica "Demokratske Stranke Žena Hrvatske" je iznijela veliku ulogu žena u životu hrvatskog naroda u miru i ratu. Današnja uloga žena je još uvijek neodgovarajuća, zanemarujuća na svim razinama gdje bi trebao biti veći udio žena u životu nacije.


Gosp. Srećko Cvitanović, predstavnik hrvatskih branitelja zdruga "Nikola Šubić Zrinski". U svom izlaganju je naglasio da je svaki od nas dužan shvatiti da je "moja Hrvatska" svakog od nas i nećemo dozvoliti da nam prodaju ili upropaste državu. Ratovi koji su vođeni na prostorima naše države, gdje su Hrvati davali svoje živote za svaku stopu naše države, a danas su obespravljeni i trpe siromaštvo i nepravdu.



Poslije svih izlaganja prisutni su postavljali pitanja iz područja izloženih materijala. Odgovori i objašnjenja su davali sami referenti ovog skupa.



Slijedom prethodno prezentiranog moglo bi se utvrditi da je ovaj skup održan u trenutku kada se naša zemlja, država i narod sukobljavaju s osobito zabrinjavajućom moralnom gospodarskom i svekolikom drugom krizom te da je ponudio konkretna i aplikativna rješenja, koja bi službena državna vlast trebala prihvatiti u procese svoga odlučivanja i tako pokazati političku volju za put izlaska i svekolikih poteškoća u relativno kratkom vremenskom roku. Tim nezavisnih stručnjaka koji su se u suradnji sa Hrvatskim Svjetskim Saborom stavili u službu naroda i Države Hrvatske imaju rješenja i znaju pronaći put izlaza iz krize. Razumije se da se na ovim stručnim i osobito složenim strateškim zadacima ne bi trebali koristiti politički podobni nego isključivo dokazani stručni i radu skloni kadrovi, koji su do sada bili sustavno marginalizirani, što predstavlja ključni razlog za ulazak RH u aktualne poteškoće.
Koordinator: Niko Šoljak prof. ing.

VAŽNA OBAVIJEST

SASTANCI DEMOKRATSKE STRANKE ŽENA
ODRŽAVAJU SE SVAKI PRVI UTORAK U MJESECU
OD 18,00-20,00 SATI,
U ZAGREBU, PROSENIKOVA 9.
/U PROSTORIJAMA MJESNE SAMOUPRAVE/.
NA SASTANKE POZIVAMO SVE ČLANOVE I
SIMPATIZERE DEMORATSKE STRANKE ŽENA.

/Pobliže o lokaciji: Prostorije Mjesne samouprave se nalaze na velikom platou 150 m južno od Jarunskog placa – prolazi se ravno pored Privredne banke, a na istom platou je i popularna picerija EDO.
Kada se dolazi tramvajem silazi se na stanici na Jarunu kod Crkve Sveta Mati Slobode koja je pored Crvenog križa, te se ide 100 m prema sjevero istoku./

STARIM, PA ŠTO!!!

U organizaciji Demokratske stranke žena u utorak 19. siječnja 2010. godine, u Zagrebu, Prosenikova 9., u prostorijama mjesne samouprave održano je edukativno predavanje za sve građane na temu Temeljna prava ljudi treće životne dobi.
U uvodnom dijelu građanima se obratila predsjednica DSŽ Maja Marija Jelinčić, koja je ukratko upoznala građane s aktivnostima i programom Demokratske stranke žena.
Između ostalog predsjednica DSŽ je istaknula da starija populacija zauzima posebno mjesto u programu i aktivnostima DSŽ.
DSŽ je s ASH i DSU bila suorganizator velikog prosvjednog skupa umirovljenika koji je održan 2005.godine, na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu, na kojem su istaknuti zahtjevi za povrat duga umirovljenika i ukidanje privilegiranih mirovina.
Nakon tih prosvjeda Vlada je konačno popustila i vratla dug umirovljenicima.
Isto tako DSŽ je organizrala potpisivanje peticije za ispravljanje nepravde prema novim umirovljenicima koji su u startu imali znatno manje mirovine, a koju je potpisao veliki broj građana, te je Vlada i tu učinila određene korekcije ali ne dovoljne.
Predsjednica DSŽ je upoznala prisutne da će DSŽ intezivirati svoje aktivnosti i nastaviti s ovakvim predavanjima, a za mjesec dana planira se organizirati edukativno predavanje za građane o novosti u novom Zakonu o radu i pravima nezaposlenih osoba.
Predavanje o temi Temeljna prava ljudi treće žtvotne dobi, održala Mira Čokić, dipl. prav., voditeljica Udruge za zaštitu i promicanje prava ljudi treće životne dobi.
Istaknula je da je udruga osnovana u cilju promicanja i unapređenja zaštite prava starijih građana našeg društva, upozoravanje na prisutnost raznih oblika zlostavljanja starih ljudi i skretanje pozornosti na diskriminaciju s obzirom na godine života.

Na predavanju se posebno istaknuo problem sve većeg psihičkog i fizičkog zlostavljanja starijih osoba, a nažalost poražavajuća je činjenica da starije osobe u 90% slučajeva zlostavljaju bračni partneri i ostali članovi obitelji.
Također, je istaknut i problem zanemarivanja obveze uzdržavanja i druge pomoći starijim osobama od strane njihove djece, pogotovo zbog sve većeg pogoršanja materijalnog položaja ljudi.
Na predavanju je sudjelovala i Naja Šebalj, predsjednica Hrvatske europske stranke, koja je upozorila da se mora posebno voditi računa o tome kada umirovljenici uzimaju kredite, te im se na temelju ugovora o kreditu, automatski skidaju obroci kredita od dobivene mirovine.
Tu dolazi do vremenskog raskoraka između datuma primanja mirovine, i uplate obroka kredita banci, te zbog odugovlačenja podmirenja obveze od strane mirovinskog fonda, banke zaračunavaju zatezne kamate umirovljenicima zbog kašnjenja u otplati kredita.
Na kraju se u raspravu uključio i Ivo Jolić, dipl.ing. predsjednik novoosnovane Stranke hrvatskog zajedništva, koji je dugo godina živio u Kanadi, te je govorio o iskustvima i svojim saznanjima na koji način se brine država o starijim osobama u Kanadi.
Iako smo vrlo skeptični prema medijima koji zbog cenzure nerado prate društveno korisne aktivnosti Demokratske stranke žena, moramo istaknuti da se naš poziv na ovo predavanje vrtio na nekoliko portala, a naše predavanje je zabilježila i ekipa HTV-a, te se nadamo da će nas u buduće mediji češće pratiti.

DEMOKRATSKA STRANKA ŽENA

Organizira i poziva sve građane na edukativno predavanje na temu:


TEMELJNA PRAVA LJUDI
TREĆE ŽIVOTNE DOBI

Predavač je stručnjak-specijalist
za prava osoba treće životne dobi


Predavanje se održava u utorak 19. siječnja 2010. godine, u 18,00 sati, u Zagrebu, Prosenikova 9. u prostoriji Mjesne samouprave.

Napomena: Mjesna samouprava Prosenikova 9, nalazi se 100 metara južno od Jarunskog placa na platou nasuprot piceriji “Edo” – pored knjižnice.